KLADUŠA.NET

Uvijek sa vama! Originalna kladuška stranica...

Wednesday, Aug 15th

Last update05:02:08 PM GMT

Crna-Hronika

Bijeljinja: Nasmrt pretukao prijatelja pa ga polio benzinom i zapalio

  • PDF

Okružni sud u Bijeljini potvrdio je optužnicu Okružnog tužilaštva protiv Admira Omića (36) iz Bijeljine, koji se nalazi u pritvoru od 6. novembra prošle godine zbog počinjenog ubistva, potvrđeno je u bijeljinskom sudu.  Tražio novac  Omić se optužnicom tereti da je u noći 4. novembra prošle godine oko ponoći konzumirao alkohol zajedno sa Sulejmanom Durakovićem u Gračaničkoj ulici na broju sedam. U jednom trenutku Omić se požalio da ga je supruga Velida s djecom napustila.  Optuženoga je tada isprovocirala Sulejmanova primjedba da zbog toga ne žali jer je ona loša žena, koja je i s njim imala seksualne odnose. Optuženi ga je tada napao i počeo udarati pesnicama i tavom po glavi.  Istovremeno je zahtijevao da mu otkrije gdje drži novac. Potom ga je, kako je navedeno u optužnici, udario tri puta kuhinjskim nožem u predjelu prednje strane desnog ramena i grudnog koša. Iz njegovih pantalona uzeo je 20 KM i dalje insistirajući da otkrije gdje je ostatak novca.  Brojne povrede  Zadao mu je, kako je navedeno u optužnici, ukupno 23 povrede u predjelu glave u vidu krvnih podliva, nagnječenja kože, gazeći ga nogama, i obimne povrede mekog potkožnog tkiva lijeve polovine grudnog koša, grudne kosti, prednje strane srčane kese i u predjelu ulaza u grlo, te dvostrukog prijeloma grudne kosti i dvostrukog serijskog prijeloma rebara, usljed kojih je tokom noći Sulejman Duraković podlegao. Potom je nakon premetačine prostorija napustio kuću, da bi se vratio u jutarnjim satima kako bi se uvjerio da je oštećeni mrtav. Potom se navečer ponovo vratio, benzinom polio Durakovića i zapalio, kao i stvari u sobi, sve u namjeri da svoje prethodne radnje prikrije kako bi izgledalo da je nastradao u požaru.Okružni sud u Bijeljini potvrdio je optužnicu Okružnog tužilaštva protiv Admira Omića (36) iz Bijeljine, koji se nalazi u pritvoru od 6. novembra prošle godine zbog počinjenog ubistva, potvrđeno je u bijeljinskom sudu.

Tražio novac

Omić se optužnicom tereti da je u noći 4. novembra prošle godine oko ponoći konzumirao alkohol zajedno sa Sulejmanom Durakovićem u Gračaničkoj ulici na broju sedam. U jednom trenutku Omić se požalio da ga je supruga Velida s djecom napustila.

Optuženoga je tada isprovocirala Sulejmanova primjedba da zbog toga ne žali jer je ona loša žena, koja je i s njim imala seksualne odnose. Optuženi ga je tada napao i počeo udarati pesnicama i tavom po glavi.

Istovremeno je zahtijevao da mu otkrije gdje drži novac. Potom ga je, kako je navedeno u optužnici, udario tri puta kuhinjskim nožem u predjelu prednje strane desnog ramena i grudnog koša. Iz njegovih pantalona uzeo je 20 KM i dalje insistirajući da otkrije gdje je ostatak novca.

Brojne povrede

Zadao mu je, kako je navedeno u optužnici, ukupno 23 povrede u predjelu glave u vidu krvnih podliva, nagnječenja kože, gazeći ga nogama, i obimne povrede mekog potkožnog tkiva lijeve polovine grudnog koša, grudne kosti, prednje strane srčane kese i u predjelu ulaza u grlo, te dvostrukog prijeloma grudne kosti i dvostrukog serijskog prijeloma rebara, usljed kojih je tokom noći Sulejman Duraković podlegao. Potom je nakon premetačine prostorija napustio kuću, da bi se vratio u jutarnjim satima kako bi se uvjerio da je oštećeni mrtav. Potom se navečer ponovo vratio, benzinom polio Durakovića i zapalio, kao i stvari u sobi, sve u namjeri da svoje prethodne radnje prikrije kako bi izgledalo da je nastradao u požaru.

Egipat: Dvije osobe ubijene u muslimansko-krišćanskom sukobu zbog ljubavne veze

  • PDF

Egipatski sigurnosni zvaničnici saopćili su da su se muslimanska i kršćanska porodica sukobile južno od Kaira u sporu u vezi s ljubavnom vezom između djece iz dvije porodice. Očevi obje porodice su ubijeni, a masa muslimana je spalila crkvu.  Ljubavne veze između pripadnika raznih religija tabu su u Egiptu, gdje su i muslimanska većina i značajna hrišćanska manjina većim dijelom konzervativne. Takve veze često su izvor smrtonosnih sukoba među pripadnicima različitih vjera. Krišćani se također žale da se suočavaju s diskriminacijom.  Zvaničnici su saopćili da je veliki broj muslimana u subotu okružila crkvu u Solu i zapalila zgradu bogomolje nakon što su policajci i vojnici izvukli ljude iz zgrade na sigurno.  Zvaničnici su tražili da ostanu anonimni jer nisu bili ovlašteni da se obraćaju medijima, javio je AP.Egipatski sigurnosni zvaničnici saopćili su da su se muslimanska i kršćanska porodica sukobile južno od Kaira u sporu u vezi s ljubavnom vezom između djece iz dvije porodice. Očevi obje porodice su ubijeni, a masa muslimana je spalila crkvu.

Ljubavne veze između pripadnika raznih religija tabu su u Egiptu, gdje su i muslimanska većina i značajna hrišćanska manjina većim dijelom konzervativne. Takve veze često su izvor smrtonosnih sukoba među pripadnicima različitih vjera. Krišćani se također žale da se suočavaju s diskriminacijom.

Zvaničnici su saopćili da je veliki broj muslimana u subotu okružila crkvu u Solu i zapalila zgradu bogomolje nakon što su policajci i vojnici izvukli ljude iz zgrade na sigurno.

Zvaničnici su tražili da ostanu anonimni jer nisu bili ovlašteni da se obraćaju medijima, javio je AP.

Ispovijest bh. građana: Bosanku koja je radila u Afganistanu su silovali i ubili, nakon čega su tijelo iskasapili!

  • PDF

"Slušamo stalno priče o stradanju i pogibijama. Nadamo se da nećemo biti sljedeći. Prije nekoliko dana čuli smo da su dvije žene silovane, ubijene, a tijela im iskasapljena. Jedna od njih je bila iz BiH, a druga iz Makedonije."  Ovim riječima je u ispovijesti za "Dnevni avaz" jedan Bosanac koji već duže vrijeme radi za američke korporacije, logistički opslužujući vojne baze u ratnim zonama u Afganistanu i Iraku, započeo priču o borbi za goli život i mizernu plaću.  Sve veći broj građana BiH u grozničavoj potrazi za bilo kakvim zaposlenjem odlazi u ratne zone, radeći teške poslove za male pare, jer nikakvog posla u domovini za njih nema.   Stroga tajnost  U najvećem broju, riječ je o mladim osobama, ali ima i onih srednjih godina, koji su nakon rata ostali bez posla u propalim firmama, živeći u teškom siromaštvu i bijedi.  Nema pravila kad je u pitanju traganje za poslom u Afganistanu. Traže ga i žene i muškarci, podjednako, visokoobrazovani i oni koji nemaju mnogo škole. Osnovni uvjet je poznavanje engleskog jezika i psihofizičko zdravlje. Mnogi prođu na konkursu, i strpljivo čekaju mjesecima da budu raspoređeni, uglavnom na njima nepoznatu lokaciju u Afganistanu ili Iraku.  Koliko bh. državljana radi u kompanijama koje opslužuju strane vojne baze u kriznim regionima nema pouzdanih informacija, no neki procjenjuju da ih ima i do nekoliko hiljada. Najviše ih je s područja Tuzlanskog i Sarajevskog kantona, a, kako saznajemo, u zadnje vrijeme pristiže i sve više radnika iz Republike Srpske.   Oni koji rade ne žele javno i otvoreno govoriti o uvjetima rada i opasnosti po život. Strogo im je zabranjen kontakt s medijima. Svi, međutim, tvrde da je među bh. radnicima bilo poginulih, ali da niko ne zna koliko. Takve informacije američke kompanije, ali i radnici, drže u strogoj tajnosti.  - Radimo i živimo po strogim, ponižavajućim pravilima, ali svjesno u tome izdržavamo, jer nam je posao neophodan - kaže naš sagovornik (ime i podaci poznati redakciji) koji hljeb zarađuje u Afganistanu.  On ističe da će, bez obzira na sve rizike, u Afganistanu ostati sve dok zdravstveno mogne izdržati ili ga poslodavac iz nekih razloga ne vrati kući.  - Svi mi funkcionišemo po matrici "šta Bog da" i "valjda, neće mene". Do nas dopiru razne informacijeo o stradanju kako stranih vojnika tako i osoblja koje ih opslužuje. Ono što sam ja čuo jeste da je do sada samo u Afganistanu život izgubilo dvadesetak bh. građana. Ako je to tačno, onda i nije mnogo, s obzirom na sve šta se događa. Uglavnom, ljudi stradaju prilikom napada iz zraka ili upada talibana - navodi on.   Nema bolovanja  Prema njegovim riječima, velika baza međunarodnih vojnih snaga u Kandaharu u Afganistanu je stalna meta napada. Tu se dogodio i stravičan slučaj, u kojem su stradale dvije žene. I pored pokušaja, nismo uspjeli dobiti više informacija o identitetu žrtve.  - Prema onome što smo čuli, tijela ovih žena pronađena su nekoliko dana nakon njihovog nestanka i to zavezana u vreće.  Saznajemo da su bile silovane, a potom su iskasapljene  - odsječene su im dojke, noge, uši, potrpane u vreće i ostavljene iza jedne picerije u krugu baze. Ko je to uradio niko ne zna niti će se kad saznati, jer zvaničnih informacija o tome nema - kaže bh. radnik.  Nakon što se čulo za ovaj događaj u svim bazama širom Afganistana su održani sastanci s civilnim osobljem gdje su strogo upozoreni da se ne kreću "gdje nije preporučljivo".  - Američki državljani su deseterostruko više plaćeni. Kad Amerikanac strada, njihove porodice budu osigurane. Kad naš čovjek pogine, kao da se kamen skotrljao. Ne smije biti bolesnih. Tri puta kad odete na bolovanje, koje se, naravno, ne plaća, dobijete otkaz. No, svi mi trpimo, jer nas u našoj zemlji ne čeka ništa bolje - stav je većine sagovornika s kojima smo razgovarali.  Kakva je uloga Ramiza, najtraženijeg regrutera  Na području BiH radnike zapošljava više kompanija, a najpoznatije među njima su "DynCorp" i "Fluor". Regrutaciju u BiH najčešće vrše na području Tuzle, a odnedavno i Sarajeva. Za njih rade i naši ljudi, tzv. regruteri, koji vrbuju nove snage, daju informacije, kandidatima pomažu napraviti životopis i proći provjere.  Jedan od najpoznatijih regrutera je izvjesni Ramiz, do kojeg smo uspjeli doći tek nakon nekoliko dana telefoniranja. Kazao nam je da ima "toliko poziva da tri puta dnevno mora puniti bateriju mobitela". No, to je sve što nam je regruter rekao, a sve informacije su obavijene velom tajne.   - Nažalost, ne mogu vam dati nikakave informacije o broju naših radnika, vrsti poslova ili zaradi - kazao nam je Ramiz.  No, građani koji očajnički traže bilo kakav posao pronalaze načine da dođu do informacija. Mnogi koji već duže vrijeme rade ili su pak angažirani na regrutaciji novih uposlenika informacije pružaju putem internet-foruma. Na jednom od njih nalaze se stotine stranica uputstava, iskustava i informacija o zaposlenju, radu, plaćama, konkursima. No, informacija o rizicima i opanostima gotovo da i nema.   Bosanci nose glavu u torbi za plaću od 1.400 do 2.300 KM!  Prema tim informacijama, bh. građani rade za godišnju plaću od 17.000 do 28.000 maraka godišnje (12.000 - 20.000 američkih dolara), što je oko 1.400 do 2.300 KM mjesečno.  - Naši ljudi nalaze se na takozvanoj azijskoj listi pa su primanja niska. Uglavnom rade  teže poslove, pomoćnika u kuhinji, kuhara, mesara, stolara, a najbolje što možemo dobiti je administracija - piše jedan od korisnika foruma posvećenog ovoj problematici.  Pošto se radi o poslovima pod ugovorom, kompanije nisu dužne da radnicima plaćaju bilo kakvo osiguranje. Iskusniji radnici preporučuju novajlijama da sami sebi plaćaju osiguranje koje pokriva sve - od povrede na radu do kidnapovanja, ranjavanja i drugog, ali da u BiH imaju i životno osiguranje, zlu ne trebalo."Slušamo stalno priče o stradanju i pogibijama. Nadamo se da nećemo biti sljedeći. Prije nekoliko dana čuli smo da su dvije žene silovane, ubijene, a tijela im iskasapljena. Jedna od njih je bila iz BiH, a druga iz Makedonije."

Ovim riječima je u ispovijesti za "Dnevni avaz" jedan Bosanac koji već duže vrijeme radi za američke korporacije, logistički opslužujući vojne baze u ratnim zonama u Afganistanu i Iraku, započeo priču o borbi za goli život i mizernu plaću.

Sve veći broj građana BiH u grozničavoj potrazi za bilo kakvim zaposlenjem odlazi u ratne zone, radeći teške poslove za male pare, jer nikakvog posla u domovini za njih nema.

Stroga tajnost

U najvećem broju, riječ je o mladim osobama, ali ima i onih srednjih godina, koji su nakon rata ostali bez posla u propalim firmama, živeći u teškom siromaštvu i bijedi.

Nema pravila kad je u pitanju traganje za poslom u Afganistanu. Traže ga i žene i muškarci, podjednako, visokoobrazovani i oni koji nemaju mnogo škole. Osnovni uvjet je poznavanje engleskog jezika i psihofizičko zdravlje. Mnogi prođu na konkursu, i strpljivo čekaju mjesecima da budu raspoređeni, uglavnom na njima nepoznatu lokaciju u Afganistanu ili Iraku.

Koliko bh. državljana radi u kompanijama koje opslužuju strane vojne baze u kriznim regionima nema pouzdanih informacija, no neki procjenjuju da ih ima i do nekoliko hiljada. Najviše ih je s područja Tuzlanskog i Sarajevskog kantona, a, kako saznajemo, u zadnje vrijeme pristiže i sve više radnika iz Republike Srpske.

Oni koji rade ne žele javno i otvoreno govoriti o uvjetima rada i opasnosti po život. Strogo im je zabranjen kontakt s medijima. Svi, međutim, tvrde da je među bh. radnicima bilo poginulih, ali da niko ne zna koliko. Takve informacije američke kompanije, ali i radnici, drže u strogoj tajnosti.

- Radimo i živimo po strogim, ponižavajućim pravilima, ali svjesno u tome izdržavamo, jer nam je posao neophodan - kaže naš sagovornik (ime i podaci poznati redakciji) koji hljeb zarađuje u Afganistanu.

On ističe da će, bez obzira na sve rizike, u Afganistanu ostati sve dok zdravstveno mogne izdržati ili ga poslodavac iz nekih razloga ne vrati kući.

- Svi mi funkcionišemo po matrici "šta Bog da" i "valjda, neće mene". Do nas dopiru razne informacijeo o stradanju kako stranih vojnika tako i osoblja koje ih opslužuje. Ono što sam ja čuo jeste da je do sada samo u Afganistanu život izgubilo dvadesetak bh. građana. Ako je to tačno, onda i nije mnogo, s obzirom na sve šta se događa. Uglavnom, ljudi stradaju prilikom napada iz zraka ili upada talibana - navodi on.

Nema bolovanja

Prema njegovim riječima, velika baza međunarodnih vojnih snaga u Kandaharu u Afganistanu je stalna meta napada. Tu se dogodio i stravičan slučaj, u kojem su stradale dvije žene. I pored pokušaja, nismo uspjeli dobiti više informacija o identitetu žrtve.

- Prema onome što smo čuli, tijela ovih žena pronađena su nekoliko dana nakon njihovog nestanka i to zavezana u vreće.  Saznajemo da su bile silovane, a potom su iskasapljene  - odsječene su im dojke, noge, uši, potrpane u vreće i ostavljene iza jedne picerije u krugu baze. Ko je to uradio niko ne zna niti će se kad saznati, jer zvaničnih informacija o tome nema - kaže bh. radnik.

Nakon što se čulo za ovaj događaj u svim bazama širom Afganistana su održani sastanci s civilnim osobljem gdje su strogo upozoreni da se ne kreću "gdje nije preporučljivo".

- Američki državljani su deseterostruko više plaćeni. Kad Amerikanac strada, njihove porodice budu osigurane. Kad naš čovjek pogine, kao da se kamen skotrljao. Ne smije biti bolesnih. Tri puta kad odete na bolovanje, koje se, naravno, ne plaća, dobijete otkaz. No, svi mi trpimo, jer nas u našoj zemlji ne čeka ništa bolje - stav je većine sagovornika s kojima smo razgovarali.

Kakva je uloga Ramiza, najtraženijeg regrutera

Na području BiH radnike zapošljava više kompanija, a najpoznatije među njima su "DynCorp" i "Fluor". Regrutaciju u BiH najčešće vrše na području Tuzle, a odnedavno i Sarajeva. Za njih rade i naši ljudi, tzv. regruteri, koji vrbuju nove snage, daju informacije, kandidatima pomažu napraviti životopis i proći provjere.

Jedan od najpoznatijih regrutera je izvjesni Ramiz, do kojeg smo uspjeli doći tek nakon nekoliko dana telefoniranja. Kazao nam je da ima "toliko poziva da tri puta dnevno mora puniti bateriju mobitela". No, to je sve što nam je regruter rekao, a sve informacije su obavijene velom tajne.

- Nažalost, ne mogu vam dati nikakave informacije o broju naših radnika, vrsti poslova ili zaradi - kazao nam je Ramiz.

No, građani koji očajnički traže bilo kakav posao pronalaze načine da dođu do informacija. Mnogi koji već duže vrijeme rade ili su pak angažirani na regrutaciji novih uposlenika informacije pružaju putem internet-foruma. Na jednom od njih nalaze se stotine stranica uputstava, iskustava i informacija o zaposlenju, radu, plaćama, konkursima. No, informacija o rizicima i opanostima gotovo da i nema.

Bosanci nose glavu u torbi za plaću od 1.400 do 2.300 KM!

Prema tim informacijama, bh. građani rade za godišnju plaću od 17.000 do 28.000 maraka godišnje (12.000 - 20.000 američkih dolara), što je oko 1.400 do 2.300 KM mjesečno.

- Naši ljudi nalaze se na takozvanoj azijskoj listi pa su primanja niska. Uglavnom rade  teže poslove, pomoćnika u kuhinji, kuhara, mesara, stolara, a najbolje što možemo dobiti je administracija - piše jedan od korisnika foruma posvećenog ovoj problematici.

Pošto se radi o poslovima pod ugovorom, kompanije nisu dužne da radnicima plaćaju bilo kakvo osiguranje. Iskusniji radnici preporučuju novajlijama da sami sebi plaćaju osiguranje koje pokriva sve - od povrede na radu do kidnapovanja, ranjavanja i drugog, ali da u BiH imaju i životno osiguranje, zlu ne trebalo.

Ukra­de­no oko 100.000 ma­ra­ka na­mi­je­nje­nih za is­pla­tu pen­zi­ja

  • PDF

"Ko­li­ko sam ja čuo, na­pa­dnut je po­štan­ski kom­bi ko­ji je ra­zvo­zio no­vac na­mi­je­njen za po­di­je­lu pen­zi­ja.  Če­tvo­ri­ca mas­ki­ra­nih i na­oru­ža­nih ra­zboj­ni­ka u pe­tak su u 8.40 sa­ti u mjes­tu Ka­ti­ći kod Bu­so­va­če pre­sre­li po­štan­ski kom­bi ko­ji je ra­zvo­zio no­vac na­mi­je­njen za pen­zi­je i iz kom­bi­ja su ukra­li oko 105.000 ma­ra­ka. Plja­čka­ši su bi­li na­oru­ža­ni s tri auto­mat­ske pu­ške i je­dnom fa­lov­kom i je­dan od njih je uda­rio za­šti­ta­ra Adi­sa Ka­ra­džu. Na­kon što su one­spo­so­bi­li za­šti­ta­ra, ra­dni­ci­ma su na­re­di­li da im pre­da­ju klju­če­ve od kom­bi­ja, što su ovi iz stra­ha za svoj ži­vot i ura­di­li.  Po­ku­piv­ši svoj pli­jen plja­čka­ši su auto­mo­bi­lom "ford es­kort" po­bje­gli s li­ca mjes­ta. S dru­ge stra­ne, po­vri­je­đe­nom za­šti­ta­ru po­moć je uka­za­na u bol­ni­ci u No­voj Bi­loj, na­kon če­ga je pre­ba­če­na u Kan­to­nal­nu bol­ni­cu Tra­vnik gdje su mu kos­ta­to­va­ne la­kše tje­le­sne po­vre­de.  Auto­mo­bil, ko­ji su ko­ris­ti­li plja­čka­ši, u pe­tak je pro­na­đe­no za­pa­lje­no na re­gi­onal­nom pu­tu La­šva - Ze­ni­ca, u ne­po­sre­dnoj bli­zi­ni La­švan­ske pe­tlje. Osu­mnji­če­ne je, ka­ko sa­zna­je­mo, na tom mjes­tu če­kao dru­gi auto­mo­bil ko­jim su po­bje­gli u prav­cu Ze­ni­ce.  Vo­zi­lo je za­pa­lje­no u bli­zi­ni po­dvož­nja­ka ispod ma­gis­tral­nog pu­ta M-17 i odmah na­kon pri­ja­ve po­ža­ra dej­stvo­va­la je eki­pa Pro­fe­si­onal­ne va­tro­ga­sne bri­ga­de Ze­ni­ca, ko­ja je uga­si­la va­tru, ali je na vo­zi­lu nas­tu­pi­la to­tal­na ma­te­ri­jal­na šte­ta. Uvi­đaj su za­je­dno oba­vi­li slu­žbe­ni­ci kri­mi­na­lis­ti­čke po­li­ci­je MU­Pa ZDK i Sre­dnjo­bo­san­skog kan­to­na i osu­mnji­če­ni ni­su bi­li iden­ti­fi­ko­va­ni, ni­ti uha­pše­ni do za­klju­če­nja ovog iz­da­nja «Sa­na»."Ko­li­ko sam ja čuo, na­pa­dnut je po­štan­ski kom­bi ko­ji je ra­zvo­zio no­vac na­mi­je­njen za po­di­je­lu pen­zi­ja.

Če­tvo­ri­ca mas­ki­ra­nih i na­oru­ža­nih ra­zboj­ni­ka u pe­tak su u 8.40 sa­ti u mjes­tu Ka­ti­ći kod Bu­so­va­če pre­sre­li po­štan­ski kom­bi ko­ji je ra­zvo­zio no­vac na­mi­je­njen za pen­zi­je i iz kom­bi­ja su ukra­li oko 105.000 ma­ra­ka. Plja­čka­ši su bi­li na­oru­ža­ni s tri auto­mat­ske pu­ške i je­dnom fa­lov­kom i je­dan od njih je uda­rio za­šti­ta­ra Adi­sa Ka­ra­džu. Na­kon što su one­spo­so­bi­li za­šti­ta­ra, ra­dni­ci­ma su na­re­di­li da im pre­da­ju klju­če­ve od kom­bi­ja, što su ovi iz stra­ha za svoj ži­vot i ura­di­li.

Po­ku­piv­ši svoj pli­jen plja­čka­ši su auto­mo­bi­lom "ford es­kort" po­bje­gli s li­ca mjes­ta. S dru­ge stra­ne, po­vri­je­đe­nom za­šti­ta­ru po­moć je uka­za­na u bol­ni­ci u No­voj Bi­loj, na­kon če­ga je pre­ba­če­na u Kan­to­nal­nu bol­ni­cu Tra­vnik gdje su mu kos­ta­to­va­ne la­kše tje­le­sne po­vre­de.

Auto­mo­bil, ko­ji su ko­ris­ti­li plja­čka­ši, u pe­tak je pro­na­đe­no za­pa­lje­no na re­gi­onal­nom pu­tu La­šva - Ze­ni­ca, u ne­po­sre­dnoj bli­zi­ni La­švan­ske pe­tlje. Osu­mnji­če­ne je, ka­ko sa­zna­je­mo, na tom mjes­tu če­kao dru­gi auto­mo­bil ko­jim su po­bje­gli u prav­cu Ze­ni­ce.

Vo­zi­lo je za­pa­lje­no u bli­zi­ni po­dvož­nja­ka ispod ma­gis­tral­nog pu­ta M-17 i odmah na­kon pri­ja­ve po­ža­ra dej­stvo­va­la je eki­pa Pro­fe­si­onal­ne va­tro­ga­sne bri­ga­de Ze­ni­ca, ko­ja je uga­si­la va­tru, ali je na vo­zi­lu nas­tu­pi­la to­tal­na ma­te­ri­jal­na šte­ta. Uvi­đaj su za­je­dno oba­vi­li slu­žbe­ni­ci kri­mi­na­lis­ti­čke po­li­ci­je MU­Pa ZDK i Sre­dnjo­bo­san­skog kan­to­na i osu­mnji­če­ni ni­su bi­li iden­ti­fi­ko­va­ni, ni­ti uha­pše­ni do za­klju­če­nja ovog iz­da­nja «Sa­na».

Počinioci i dalje slobodni: Zapaljeno šesto vozilo u Zenici

  • PDF

ZENICA - Jutros u 4:20 u ulici Bulevar Kulina bana došlo je do požara na vozilu "land rover", vlasništvo Dž. H. iz Zenice. Požar su u 04:47 lokalizovali pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Zenica, a na vozilu, za koje saznajemo da je u vlasništvu supruge vlasnika mesnice u Zenici, nastupila je velika materijalna šteta.  Glasnogovornica MUP-a ZDK Aldina Ahmić potvrdila je Feni da je uviđaj obavljen na mjestu događaja i da su u toku daljnje istražne radnje.  U posljednjih dvadesetak dana u Zenici je zapaljeno šest vozila, a počinitelj ili više njih još uvijek su nepoznati.ZENICA - Jutros u 4:20 u ulici Bulevar Kulina bana došlo je do požara na vozilu "land rover", vlasništvo Dž. H. iz Zenice. Požar su u 04:47 lokalizovali pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Zenica, a na vozilu, za koje saznajemo da je u vlasništvu supruge vlasnika mesnice u Zenici, nastupila je velika materijalna šteta.

Glasnogovornica MUP-a ZDK Aldina Ahmić potvrdila je Feni da je uviđaj obavljen na mjestu događaja i da su u toku daljnje istražne radnje.

U posljednjih dvadesetak dana u Zenici je zapaljeno šest vozila, a počinitelj ili više njih još uvijek su nepoznati.

vijesti

Opcije


Popularno

Komentari

Slučajna Slika

Statistike

Trenutno aktivnih Gostiju: 221 i Članova: 21 
Ti si ovdje: Magazin - Crna Hronika